Umanjimo im brige -2

Kampanja je povećala vidljivost energetskog siromaštva i ranjivijim kućanstvima osigurala konkretnu pomoć uslijed povećanja cijena energenata. Vidljivost je osigurana kroz medijska priopćenja, članke, TV i radijska gostovanja te kroz javni događaj prikupljanja donacija i poticanja kružne ekonomije: Pink buvljak! na kojem su okupljeni razmjenjivali i kupovali second-hand odjeću, pričali smo sa okupljenima o zajedničkom cilju - olakšavanju energetskog siromaštva najugroženijih građana i približili temu okupljnima. Pomoću paketa za uštedu energije osiguranih kroz kampanju, jedno kućanstvo može godišnje uštedjeti do 1.300 kWh toplinske i do 370 kWh električne energije, odnosno do 212 EUR što je korisnicima ranije navedenih financijskih naknada značajan udio godišnjih primanja. Starije osobe s niskim primanjima najčešće su u riziku od siromaštva pa tako i energetskog siromaštva koje proizlazi iz niske energetske učinkovitosti zgrade u kombinaciji s niskim primanjima kućanstva. Energetska učinkovitost se definira kao korištenje manje energije za dobivanje iste usluge, kao što su rasvjeta, grijanje, hlađenje, prijevoz i sl. Zajedno s prelaskom na obnovljive izvore energije, povećanje energetske učinkovitosti smatra se jednim od stupova politike održive energije. Budući da je energetska učinkovitost resurs koji posjeduju i bogat i siromašni, ključna je za osiguravanje sigurnog i pouzdanog smanjenja potrošnje energije i posljedičnih emisija stakleničkih plinova. Dodatno, u ZEZ-u smatramo da dostojanstvena starost treba biti i sigurna starost, u kojoj osobe starije dobi mogu zagrijati prostoriju u kojoj borave bez straha da zbog visokih računa za energiju sljedećeg mjeseca neće imati dovoljno novca za obroke. Kampanja Umanjimo im brige nije gotova, krećemo u drugi krug i cilj nam je do srpnja 2023. prikupiti još 8,600 EUR te nabaviti još 120 paketa za uštedu energije u kućanstvu i podijeliti ih starijim osobama u riziku od energetskog siromaštva. Kampanja je fokusirana na skupinu iznad 65 godina starosti, a pogotovo žene, zato što su među najrizičnijima za materijalno, a posljedično i energetsko siromaštvo u Hrvatskoj, što pokazuju i statistike Državnog zavoda za statistiku. Velik dio njih živi u objektima niske energetske učinkovitosti, koji zbog loše izolacije, sustava grijanja ili instalacija nepotrebno gube energiju, ali i troše više kako bi se nadoknadilo izgubljeno. Kada energenti zbog toga postanu značajan dio životnih troškova, kućanstvo možemo okarakterizirati kao energetski siromašno.